Istraga zbog sumnji na nezakonito odlaganje otpada otvorila je niz pitanja o osobama koje se spominju u medijskim izvještajima, odgovornosti nadležnih institucija i transparentnosti javnih funkcija. No obiteljske veze i političke biografije same po sebi nisu dokaz nečije umiješanosti u kazneno djelo.
Proširena istraga zbog sumnji na nezakonito odlaganje otpada
USKOK je u ožujku 2026. objavio proširenje istrage protiv ranije osumnjičenih osoba povezanih sa slučajem Josipa i Monike Šincek te pokretanje istrage protiv još trojice hrvatskih državljana zbog sumnji na kaznena djela protiv okoliša povezana s ilegalnim odlaganjem otpada.
Prema izvještaju HRT-a od 23. ožujka 2026., sumnje su obuhvatile i postupanje s otpadom na području Senja. O sadržaju proširene istrage izvijestio je i Novi list.
Riječ je o istražnim postupcima i sumnjama koje treba razlikovati od pravomoćno utvrđene kaznene odgovornosti.
Što je objavljeno o obitelji Stevanović?
Portal 24sata objavio je 25. ožujka 2026. da je Matija Stevanović, brat Monike Šincek, priveden i ispitan u riječkom USKOK-u u sklopu proširenja istrage te potom pušten da se brani sa slobode. U istom se članku Mileta Stevanović navodi kao otac Monike Šincek, uz izvještaj o sumnjama povezanim s nabavom zemlje i šljunka kojima se prekrivao otpad.
Izvor: 24sata — „DOZNAJEMO Priveden i brat Monike Šincek, osumnjičen u kraku bacanja otpada u Senju”.
Te navode treba pripisati mediju koji ih je objavio. Za svaku tvrdnju o ulozi pojedine osobe mjerodavni su sadržaj službenih priopćenja, dokumentacija iz postupka i eventualne odluke nadležnih tijela. Privođenje, ispitivanje ili sumnja nisu dokaz krivnje.
U javnom interesu ostaje pitanje na temelju kojih je poslovnih odnosa i dokumentacije nabavljan materijal korišten na lokacijama obuhvaćenima istragom, tko je ugovarao poslove te jesu li nadležna tijela pravodobno provjeravala postupanje s otpadom.
Vrhovine i SDSS: političke činjenice nisu dokaz povezanosti s aferom
Prema izvještaju Novog lista od 11. lipnja 2025., Milorad Delić iz SDSS-a ostao je načelnik Općine Vrhovine, dok je Općinsko vijeće u novom sazivu imalo pet članova iz SDSS-a, jednog iz HDZ-a i jednog iz stranke LiPO. Za predsjednika Vijeća izabran je Nikola Ivančević iz SDSS-a.
Izvor: Novi list — „Održana prva konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća općine Vrhovine”.
Ti podaci opisuju politički sastav lokalne vlasti. Sami po sebi ne dokazuju da su Općina Vrhovine, njezini dužnosnici ili SDSS povezani s nezakonitim odlaganjem otpada u slučaju Šincek.
Za takvu bi tvrdnju bili potrebni konkretni dokazi: primjerice, ugovori, dozvole, službena korespondencija, financijski tragovi ili nalazi nadležnih tijela koji bi utvrdili vezu između pojedinih osoba, poduzeća i spornih radnji.
Jednako tako, ako postoje pitanja o nadzoru nad gospodarenjem otpadom, ona se trebaju postaviti konkretnim institucijama i potkrijepiti dokumentacijom, a ne izvoditi zaključci samo iz stranačke pripadnosti lokalnih dužnosnika.
Mile Horvat: javne funkcije i pitanje savjetničke uloge
Mile Horvat dugogodišnji je dužnosnik SDSS-a. Prema službenoj biografiji na stranačkoj stranici, bio je zamjenik župana Osječko-baranjske županije od 2001. do 2008., zastupnik u Hrvatskom saboru od 2008. do 2017. te državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike od 2017. do 2024.
Izvor: SDSS — „Potpredsednik SDSS-a Mile Horvat, dipl. pravnik”.
Njegovu saborsku biografiju i pojedine mandate moguće je provjeriti i na službenim stranicama Hrvatskoga sabora.
Je li Mile Horvat danas savjetnik u ministarstvu?
Biografska stranica SDSS-a, u rubrici „Političke dužnosti”, navodi da je Horvat „savjetnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike”. U rubrici „Političko iskustvo” ista stranica njegovu dužnost državnog tajnika vremenski određuje razdobljem od 2017. do 2024. godine.
Iz objavljene biografije nije jasno kada je savjetnička uloga počela, na temelju kojeg akta je uspostavljena ni odnosi li se na njegovo aktualno zaposlenje.
Mile Horvat u listopadu 2026. zaposlen kao savjetnik u ministarstvu? Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije trebalo bi izvijestiti javnost o tome obnaša li Horvat tu dužnost, od kojeg datuma i na temelju kojeg akta.
Zašto je to važno? Ako se osoba u javnoj biografiji navodi kao savjetnik u državnom tijelu, javnost ima legitiman interes znati je li riječ o aktualnoj funkciji?!
U dostupnim izvorima korištenima za ovaj tekst nije potvrđena dokumentirana veza Mileta Horvata s Josipom ili Monikom Šincek, obitelji Stevanović ili poslovima koji su predmet istrage. Njegove političke funkcije stoga se ne smiju predstavljati kao dokaz umiješanosti u taj slučaj.
Zaseban predmet Povjerenstva: Renato Gomerčić
Od afere Šincek treba odvojiti i predmet Renata Gomerčića pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa.
Index je izvijestio o odluci Povjerenstva u vezi s korištenjem komunalnog poduzeća za radove na privatnoj kući dok je Gomerčić bio na čelu poduzeća. Službena evidencija Povjerenstva navodi predmet „Renato Gomerčić, KLASA: P-562/23, konačna odluka”, objavljen 20. kolovoza 2026.
Izvori: Index — članak od 30. lipnja 2026. i službena evidencija odluka Povjerenstva.
Taj je predmet zaseban od istrage o gospodarenju otpadom. Bez dokumentiranih dokaza ne bi bilo opravdano povezivati Gomerčića s aferom Šincek ili zaključivati da jedan slučaj dokazuje postojanje drugoga.
Pitanja na koja javnost još treba dobiti odgovore
Radi potpunog i provjerljivog izvještavanja, nadležnim tijelima trebalo bi uputiti sljedeća pitanja:
Koje su konkretne radnje i uloge pojedinih osoba obuhvaćene istragom o nezakonitom odlaganju otpada u Senju?
Koja je dokumentacija postojala o nabavi, prijevozu i korištenju zemlje i šljunka na lokacijama obuhvaćenima istragom?
Jesu li nadležne inspekcije i lokalna tijela zaprimala prijave ili provodila nadzor te kakvi su bili rezultati?
Postoji li dokumentirana poslovna ili službena veza između osoba i poduzeća obuhvaćenih istragom i Općine Vrhovine?
Obnaša li Mile Horvat trenutačno dužnost savjetnika u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije? Ako da, od kada i na temelju kojeg akta?
Jesu li nadležna tijela utvrdila bilo kakvu vezu između političkih dužnosnika i spornih poslova s otpadom? Ako jesu, koji dokumenti ili službena priopćenja to potvrđuju?
Odgovori na ta pitanja trebali bi se objaviti zajedno s dokumentacijom na kojoj se temelje, uz poštovanje zakonskih ograničenja vezanih uz istrage i zaštitu osobnih podataka.
Zaključak: odgovornost se utvrđuje dokazima
Slučaj gospodarenja otpadom otvara važna pitanja o zaštiti okoliša, nadzoru institucija, poslovnim odnosima i odgovornosti osoba koje su sudjelovale u poslovima obuhvaćenima istragom.
Javnost ima pravo znati tko je bio odgovoran za nadzor, kako su se izdavale dozvole, na temelju kojih su dokumenata obavljani poslovi i jesu li nadležna tijela reagirala na vrijeme.
Ovaj tekst stoga ne tvrdi da su SDSS, Općina Vrhovine ili Mile Horvat povezani s aferom Šincek. On izdvaja provjerljive javne podatke i postavlja pitanja na koja odgovori trebaju doći od institucija koje raspolažu relevantnom dokumentacijom.

Primjedbe
Objavi komentar